Što je to ADHD?

Hiperaktivnost (eng. Attention Deficit and Hyperactivity Disorder – ADHD) se spominje od početka 20. stoljeća, kada je 1902. godine Sir George F. Still uočio problem među djecom koja su bila hiperaktivna, impulzivna i nepažljiva.

On je opisao ponašanje hiperaktivne impulzivne i nepažljive djece kao abnormalno i utvrdio da je riječ o organskom problemu, a ne vlastitoj volji.

ADHD je stanje za koje je karakterističan vrlo visok stupanj motoričke aktivnosti kao manifestacija vrlo visoke aktivnosti uma. Iako se ADHD uglavnom smatra poremećajem, on to nije.

ADHD u literaturi možemo naći i pod nazivom “hiperkinetički sindrom” ili “minimalna cerebralna disfunkcija“.

Hiperaktivnost (eng. Attention Deficit and Hyperactivity Disorder – ADHD)Što uzrokuje ADHD i kako ga prepoznati?

Do danas, uzrok ADHD-a je nepoznat. Roditelji ADHD-ovaca si postavljaju pitanje gdje su pogriješili u odgoju, no oni nisu uzrok takvoga djetetova ponašanja. Studije su pokazale da u 25% slučajeva rođaci onih koji imaju ADHD isto tako imaju ADHD. Danas se smatra kako je uzrok ADHD-a biološki, a ne razvojni.

Stručnjaci smatraju da je uzrok ADHD-a genetsko nasljeđe, iako još nije pronađen odgovarajući gen koji bi mogao biti uzrok ADHD-a.

Da bi se dijagnosticirao ADHD-e treba biti prisutno barem šest simptoma nepažnje ili barem šest simptoma hiperaktivnosti i impulzivnosti.

Od velikog je značaja da:

  • simptomi nepažnje, hiperaktivnosti ili impulzivnosti traju najmanje šest mjeseci u neskladu s razvojnim stupnjem
  • neki simptomi postojali su prije 7. godine života
  • neka oštećenja, kao posljedica simptoma, očituju se u dvije ili više sredina ( npr. kućna, školska, radna )
  • moraju postojati jasni dokazi značajnog oštećenja socijalnog, akademskog ili radnog funkcioniranja

Nepažnja

  • ne posvećuju pažnju detaljima ili rade pogreške zbog nemara u školskim zadacima, poslu ili drugim aktivnostima
  • često su teškoće u održavanju pažnje pri obavljanju zadaća ili u igri
  • često se ostavlja dojam da ne slušaju i kad im se direktno obraća
  • često ne prate upute i ne dovršavaju školske obveze, kućne poslove ili dužnosti na radnom mjestu (ne zbog prkosa ili nerazumijevanja uputa)
  • često imaju teškoće s organiziranjem obaveza i aktivnosti
  • često izbjegavaju, ne vole ili odbijaju zadatke koji zahtijevaju trajniji mentalni napor (kao što je školski ili domaći uradak)
  • često gube stvari potrebne za ispunjavanje zadaća ili aktivnosti (igračke, školski pribor i dr.)
  • često ih ometaju vanjski podražaji
  • često zaboravljaju dnevne aktivnosti

Hiperaktivnost

  • često tresu rukama i nogama ili se vrpolji na stolcu ili sjedalu
  • ustaju sa stolca u razredu ili negdje drugdje gdje se očekuje da ostanu na mjestu
  • često pretjerano trče ili se penju u situacijama u kojima je to neprikladno (kod adolescenata ili odraslih može biti ograničeno na subjektivni osjećaj nemira)
  • često imaju teškoća ako se treba mirno i tiho igrati ili obavljati slobodne aktivnosti
  • često su u „pogonu“ ili kao da ih „pokreće motor“
  • često pretjerano pričaju

Impulzivnost

  • često „istrčavaju“ s odgovorima prije nego što je dovršeno pitanje
  • često imaju poteškoća s čekanjem reda
  • često prekidaju ili ometaju druge (npr. upadaju u razgovor ili igru)

Na temelju ovih kriterija, postoje tri tipa ADHD-a:

  • Kombinirani tip (nepažnja, hiperaktivnost-impulzivnost)
  • Predominantno nepažljivi tip
  • Predominantno hiperaktivno-impulzivni tip
  • Danas se smatra kako 3 –5% školske djece ima simptome ADHD-a. To znači da u razredu od 30 učenika jedno ili dva djeteta ima ADHD. Isto tako studije su pokazale kako je ADHD učestaliji 2 do 3 puta više među dječacima nego među djevojčicama.
Hiperaktivnost (eng. Attention Deficit and Hyperactivity Disorder – ADHD)

Hiperaktivnost (eng. Attention Deficit and Hyperactivity Disorder – ADHD)

Popratni simptomi ADHD-a

Popratni simptomi nisu obilježje ADHD-a, već su posljedica zbog nedovoljnog razumijevanja ili nedovoljno pružene pomoći.

Popratni simptomi ADHD-a mogu uključivati:

  • Nisko samopouzdanje
  • Depresija
  • Društvena izolacija
  • Dosada
  • Frustracije
  • Strah prema učenju nečeg novog
  • Zlouporaba alkohola ili droge
  • Osjećaj da ne daju svoj maksimum
  • Devijantno ponašanje zbog nagomilanih frustracija

Play Attention i utjecaj na simptome ADHD-a

Istraživanje pokazuje da metode koje su u praktičnoj primjeni kao terapija lijekovima i/ili bihevioralne terapije, daju dobre rezultate, ali ne dovode do dugotrajnije normalizacije simptoma ADHD-a.

Psihosocijalni tretmani, kao što su organizirani programi liječenja djece s ADHD-om i programi osposobljavanja roditelja za što bolje funkcioniranje i povezanost sa svojom djecom, bihevioralne intervencije u razrednoj zajednici ili rad s djecom na poboljšavanju njihovih socijalnih vještina također dugoročno nisu dovoljno učinkovite.

Postoji nekoliko računalnih sustava za poboljšanje usmjeravanja pažnje (Conners 3-P Attention, Executive Functioning i Global Index), ali djeca koja su koristila Play Attention računalni sustav pokazala su iznimno poboljšanje u odnosu na sve ostale korištene sustave.

Više detalja o istraživanjima koja su provedena o utjecaju Play Attention računalnog sustava na smanjenje simptoma ADHD-a možete pronaći ovdje.

Izvori:

Zatražite kontrolu pažnje!

Posjetite nas u novootvorenom centru u istočnom dijelu Zagreba!

Nalazimo se u istočnom dijelu Zagreba na adresi Čulinečka cesta 27. Prvi smo centar koji nudi ovakvu uslugu u ovom dijelu Zagreba.

Osim treninga usmjeravanja pažnje na računalnom sustavu Play Attention, nudimo i poduku pri usvajanju čitalačkih i matematičkih vještina za djecu predškolskog uzrasta i učenike nižih razreda, uz istovremenu kontrolu pažnje pri obavljanju aktivnosti.

Surađujemo sa:

Zatražite kontrolu pažnje!
Play Attention - Iskustva korisnika

Iskustva korisnika

  • Za Play Attention sam saznala sasvim slučajno prošle godine dok sam pretraživala što sve može pomoći u rješavanju poremećaja koncentracije moje kćeri. Krenuli smo u program bez ikakvih očekivanja i ugodno se iznenadili. Nakon odrađenog programa njena je koncentracija bila vidljivo poboljšana, u školi je zamijećen napredak, ocjene su se popravile. Vjerujem da je sama tehnologija učinila svoje, ali i znanje, stručnost i osobnost gđe. Gabrijele koja je odličan motivator. Ove godine smo nastavili, rezultati su još i bolji, ocjene su nakon programa odlične, mirnija je i fokusiranija u svemu. Svakako ćemo i dalje nastaviti jer smo vrlo zadovoljni napretkom na svim razinama.

    Renata Bučić Milovac

  • Ela (7) je vesela djevojčica s poremećajem pažnje. Igre Play Attention računalnog sustava rado igra. Nakon dvadeset dolazaka, promjene na bolje su bile vidljive u školi, na terapiji kod logopeda, kao i u svakodnevnom životu. Pažnja joj se poboljšala, ubrzala je prepisivanje s ploče, završavanje zadataka u školi kao i završavanje pisanja zadaće.

    Elina mama

  • Fran (8) je naoko prekrasan dječak sa svim karakteristikama osmogodišnjaka, ali kada su emocije u pitanju nailazimo na problem. Njegova dob i njegove emocionalne reakcije nisu bile usklađene. Nakon 20 dolazaka, njegov emocionalni status se znatno poboljšao, a daljnim uvježbavanjem pažnje, postigao je iznimno dugotrajnu pažnju pri izvršavanju školskih zadataka i svakodnevnih obaveza.

    Franova mama